FAQ ili često postavljana pitanja

Arduino IDE instalira neke njegove dijelove unutar korisničke mapa (User folder) poput C:/Users/Neki korisnik/…, te ukoliko ime vašeg korisnika ima razmak (space ” “) u imenu poput ovog našeg primjera …/Neki korisnik/…, instalacija Arduino IDE-a će javiti grešku: “Error: Path ‘C:/Users/Neki’ not found.” jer će ignorirati taj razmak u imenu. Najjednostavnije rješenje je kreirati novog Windows korisnika bez korištenja razmaka u imenu korisnika.
Prvo pokušajte ponovno s uploadom. Pri tome pazite da ne dotičete GPIO pinove za proširenje VIDI X-a jer su neki od njih osjetljivi na dodir (Touch Pinovi) te mogu poremetiti proces uploada. Ukoliko ovo nije uspjelo provjerite radi li se o nepravilno postavljenim strapping pinovima VIDI X-a o čemu više možete saznati u radionici na linku na ovom linku https://hr.vidi-x.org/radionice/vidi-project-x-60-vidi-x-kao-video-nadzor-za-psa/ Ukoliko se pak radi o grešci s kodom i opisom greške, najbolje je taj tekst upisati u Google kako bi vidjeli postoji jednostavno rješenje takve greške.
Informacije o proizvodu možete pronaći na ovom sajtu, www.hr.vidi-x.org O samom hardveru informacije pronađite na linku https://hr.vidi-x.org/hardware/  
EPS32 procesor ima 3 jezgre od kojih dvije rade na 240 MHz dok treća radi na 8 MHz i zadužena je za sleep ciklus koji troši znatno manje električne energije tokom sleep procesa, a na razne podražaje je sposobna pobuditi dvije glavne jezgre.
3 x AA baterije (1.5 V ili 1.2 V) ili USB kabel te Powerbank ili drugi USB komapatibilni izvor napajanja. No osim toga trebati će vam i programska podrška koju možete uploadati na Vidi X uz pomoć radionica objavljenih na ovim stranicama.
Kodirati se može s bilo kojim editorom koda, od Notepada preko Bracketsa do standardnog Arduino IDE editora, no za kompajliranje koda morate koristiti ESP-IDF službeni kompajler, Arduino IDE ili neki drugi razvijen od pojedinaca ili zajednica kao što su Visual Studio Code + PlatformIO plugin, PictoBlox, Basic (kao EasterEgg). Više o tome pronađite u kategoriji Razvojno okruženje.
Računalo s Windows, Linux ili Mac OS operativnim sustavom te USB kabel. Naravno, morate i upoznati mogućnosti senzora Vidi X-a i ostalog hardvera, osim poznavanja uređaja dobro će poslužiti i jedno od razvojnih okruženja opisano u istoimenoj kategoriji. Zatim su vam potrebni razni libraryji, te ESP-IDF kompajler i sl. Uglavnom, sve spomenuto možete pronaći na ovim internet stranicama na kojima se trenutno nalazite.
Unutar radionice o serijskoj (UART) komunikaciji, na linku https://hr.vidi-x.org/radionice/vidi-project-x-92-serijska-komunikacija/, pronađite podnaslov koji govori o komunikaciji Vidi X-a i Micro:BITa.
Arduino senzori koji trebaju 5V na logičkim pinovima mogu se spajati putem Logic Level Convertera. Upotreba jednog 3V – 5V Logic Level Convertera objašnjena je kroz radionicu Serijska komunikacija
Moguće je i korištenje djelitelja napona uz pomoć otpornika. Primjer s dijeliteljem napona i isti primjer spjanja s Logic Level Converterom isprobajte uz radionicu Tipkovnica na VIDI-X mikroračunalu.
Takvi senzori se mogu spajati putem Logic Level Convertera ukoliko je riječ o senzorima koji rade na 5 V. Ostale koji rade na nekim drugim naponima biti će potrebno spojiti putem sličnih dodataka koje možete sami izraditi. Upotreba jednog 3 V – 5V Logic Level Convertera objašnjena je kroz radionicu Serijska komunikacija
Mogu se dodavati svi senzori koji rade s mikrokontrolerima na 3 V dok ostali koji koriste druge voltaže trebaju minimalne prilagodbe.
Unutar radionice o serijskoj (UART) komunikaciji, na linku https://hr.vidi-x.org/radionice/vidi-project-x-92-serijska-komunikacija/, pronađite podnaslov koji govori o komunikaciji Vidi X-a i Arduina.
Unutar radionice o serijskoj (UART) komunikaciji, na linku https://hr.vidi-x.org/radionice/vidi-project-x-92-serijska-komunikacija/, pronađite podnaslov koji govori o komunikaciji dva Vidi X-a. Osim serijskom metodom komunikacije, više Vidi X mikroračunala mogu komunicirati i putem Wi-Fi, BT te Infra Red protokola.
Uz odgovarajuću programsku podršku Vidi X može služiti kao BT kontroler za igranje igara na smartphonu ili smart TV uređajima.
Arduino IDE je najjednostavniji za programere početnike, no za neke veće projekte savjetujemo isprobati i ostala razvojna okruženja opisana u istoimenoj kategoriji.
Ovaj web je zamišljen kao potpuna tehnička i organizacijska podrška projektu Vidi X. Kontinuirano će se nadopunjavati s novim radionicama i mogućim primjenama.
Podršku ćemo davati putem help deska i kontakt forme koju možete pronaći na dnu stranice.
Da, svi kvalitetno osmišljeni projekti mogu zaslužiti svoje mjesto na ovim stranicama.
Vidi X posjeduje Hall senzor, zatim senzor temperature, IR receiver/transmitter, mic i zvučnik, te na LCD-u touch površinu ekrana, a ima i neke touch senzibilne pinove.
Vidi X se može napajati bilo kojim USB kompatibilnim adapterom.
3D nacrte za izradu kućišta 3D printerom, u vlastitom aranžmanu, preuzmite sa GitHub linka https://github.com/VidiLAB-com/Vidi-X/tree/master/3D-model-ku%C4%87i%C5%A1ta  
Vidi X ima 3,5 mm četveropolni audio konektor za slušalice i vanjski mikrofon te ga je putem tog konektora moguće spojiti na vanjske zvučnike, slušalice ili pojačalo zvuka.
Mogu, a radionicu koja opisuje postupak spajanja PS/2 tipkovnice pronađite na linku https://hr.vidi-x.org/radionice/vidi-project-x-88-tipkovnica-na-vidi-x-mikroracunalu/.
Postoji nekoliko metoda za spajanje dodatnih ekrana na Vidi X te je moguće istovremeno koristiti i ugrađeni i dodatne ekrane. Posjetite ove internet stranice, na kojima se trenutno nalazite, kako biste provjerili postoji li How To radionica koja odgovara na ovo pitanje.
Može. Putem Wi-Fi-a, BT ili drugim metodama komunikacije moguće je prikazivati senzorske podatke u vanjskim aplikacijama. Dok čekate na objavu opširnije radionice o toj temi, može vam pomoći radionica o serijskoj komunikaciji iz koje ćete saznati o osnovama slanja podataka UART protokolom na druge uređaje. Radionicu pročitajte n linku https://hr.vidi-x.org/radionice/vidi-project-x-92-serijska-komunikacija/
Monitor već postoji ugrađen no moguće je dodati dodatni monitor i TV. How-to radionica biti će objavljena na ovima stranicama pa bi bilo zgodno vratiti se ponekad i pogledati što ima novoga na ovim internet stranicama na kojima se trenutno nalazite.
Uz minimalne izmjene koda svi programi za ESP32 su kompatibilni s ovom konzolom. ODROID GO library za Arduino možete preuzeti sa linka: https://github.com/VidiLAB-com/Vidi-X/blob/master/Alati-za-prvi-setup/ODROID-GO-master.zip
Vidi X je kompatibilan sa ODROID-GO konzolom te su kompatibline igre i softver s njegovog repozitorija – https://wiki.odroid.com/odroid_go/odroid_go
“Hello world” te ostali primjeri nalaze se na repozitoriju našeg Git-Huba – https://github.com/VidiLAB-com/Vidi-X
Nativno C, C++, intenzivno se koristi Python, moguće je Scratch, JavaScript …
Primjeri korištenja i programiranja Vidi X-a nalaze se na repozitoriju Git-Huba – https://github.com/VidiLAB-com/Vidi-X te time dobivate mnogo više nego da pojedini program pohranimo na Vidi X mikroračunalo.
Osim što VIDI Project X-a s ESP32 procesorom nema potrebe za operativnim sustavom, dok Raspberry Pi treba Linux OS, potrošnja mu je neusporedivo manja pa je stoga vrlo povoljan za korištenja baterijskih napajanja. Uz ugrađene senzore koje Raspberry Pi ne posjeduje treba istaknuti i jednostavnost programiranja VIDI Project X-a, dok kod Raspberry Pi-a osim znanja programiranja treba poznavati i osnove održavanja Linux operativnog sustava.
Premda se u načelu radi o sličnom tipu proizvoda, razlike su velike. VIDI Project X, osim što je dizajniran oko znatno snažnijeg procesora (ESP32), posjeduje čitav niz senzora, komunikacijskih sučelja (WIFI, BT, Infrared, UART, I2C, I2S) te je uz mogućnost spajanja s drugim uređajima kao što su Arduino, Micro:BIT, Rasberry Pi, ali i ostali IoT uređaji, spreman izvršavati vrlo kompleksne zadatke “out-of-the-box”.
VIDI Project X mikroračunalo može se koristiti kao razvojna pločica za izradu raznih Smart, IoT projekata, zatim za gaming, upravljanje drugim uređajima i programiranje.
Dotaknete li prstom zavojnicu napajanja, koja je smještena neposredno ispod prekidača za paljenje sa stražnje strane VIDI X-a, promijeniti ćete potencijal električne energije te će se VIDI X resetirati. Izbjegavajte doticanje spomenute zavojnice napajanja, ali i drugih otvorenih dijelova elektronike. Poželjno je VIDI X zaštititi kućištem koje možete isprintati iz 3D modela priloženih na linku https://github.com/VidiLAB-com/Vidi-X/tree/master/3D-model-ku%C4%87i%C5%A1ta  
Što se assemblera tiče, ESP32 ima zaista puno verzija jednog te istog procesora te je preporuka programirati ga u njihovu nativnom ESP-IDF alatu u kojem se C++ kôd svakog projekta zasebno kompajlira za ESP32 prema parametrima zadanima u konfiguratoru korištenjem naredbe „idf.py menuconfig“. Detaljnije na linku: https://docs.espressif.com/projects/esp-idf/en/latest/esp32/get-started/index.html#build-your-first-project. No čak i ESP-IDF ima nekoliko verzija te se C++ kôd pisan za jednu verziju ESP-IDF kompajlera možda neće pravilno kompajlirati u drugoj ESP-IDF verziji, no barem za ESP-IDF postoji detaljna dokumentacija, pa je moguće pronaći rješenje problema na koji se naiđe. Zbog te doista komplicirane situacije, jer radi se o SoC-u koji zaista može puno stvari (Wi-Fi, Bluetooth itd.), pretpostavljam da bi bilo vrlo zahtjevno te mnogobrojne protokole komunikacije ispočetka pisati u assembleru. No želite li pokušati, trebat će vam sva moguća dokumentacija o hardveru samog SoC-a.   Pronađite je na linkovima: https://www.espressif.com/sites/default/files/documentation/esp32_technical_reference_manual_en.pdf, https://espressif.com/sites/default/files/documentation/esp32_datasheet_en.pdf   I na kraju link na GitHUB projekt na kojem je nastojano okupljanje sve dokumentacije o arhitekturi Xtensa procesora: https://github.com/espressif/xtensa-isa-doc te link na njihov PDF izrađen iz objavljenih latex dokumenata: https://github.com/espressif/xtensa-isa-doc/releases/download/latest/Xtensa.pdf.   Jako dobar primjer otkuda krenuti nalazi se na stackoverflow forumu i linku: https://stackoverflow.com/questions/63900236/programming-esp32-and-esp8266 Uspijete li pokrenuti bilo kakav primjer, čak i „Hello World“, rado ćemo ga objaviti u časopisu VIDI, pa nam se svakako povratno javite uspijete li.
JTAG debugger može se spojiti s VIDI X mikroračunalom, no kako JTAG minimalno koristi ESP32 pinove od GPIO12 do GPIO15, kada je spojen, od VIDI X komponenata nećete moći koristiti infracrvenu transmiter diodu, Menu tipku, mikrofon te GPIO12 koji je spojen na interrupt pin touch ekrana. Kako bismo spomenute funkcije odvojili potrebno je mikroprekidače 2, 3, 4 kod oznake S4 i 1, 6 kod oznake S3 postaviti u položaj USE EXP.
Prva serija VIDI X računala koja je bila namijenjena slobodnoj prodaji je rasprodana. Trenutno je u tijeku opremanje hrvatskih osnovnih i srednjih škola te specijaliziranih udruga koje su se prijavile za donaciju. Radi ograničenih kapaciteta u proizvodnji dali smo prioritet obrazovnim ustanovama. Kad opremimo sve škole, udruge i fakultete u Hrvatskoj koje su zainteresirane za ovo mikroračunalo, VIDI X će biti moguće kupiti u slobodnoj prodaji.